Lożban/O lożbanie

Z Wikibooks, biblioteki wolnych podręczników.

Nazwa[edytuj]

Nazwa języka pochodzi od lożbańskich słów logji bangu (czyt. logżi bangu), oznaczających logiczny język.

Historia[edytuj]

Jego rozwój rozpoczął się w roku 1955, pod opieką dr. Jamesa Cooke'a Browna. W roku 1960 opublikował on w Scientific American artykuł pt. "Loglan" opisujący cele języka. Przez kolejne lata loglan rozbudowywany był zarówno przez pracowników jak i wolontariuszy.

Od 1987, nowo uformowana LLG (The Logical Language Group), z powodu problemu z prawami do języka oraz jego niekompletności, stworzyła realizację loglanu pod nazwą Lojban: The Realization of Loglan (jest to oficjalna nazwa lożbanu). Przez kolejne lata, LLG wydała cztery książki opisujące język:

W internecie pojawiły się liczne artykuły na temat lożbanu, oraz rozwinęła się społeczność internetowa wspomagająca rozwój języka. W roku 2002 utworzone zostało BPFK (od loż. baupla fuzykamni, czyli komitet planowania języka). Do chwili obecnej, BPFK doprecyzowuje definicje różnych konstrukcji językowych. Tutaj odnaleźć można listę sekcji, którymi zajmuje się BPFK.

Uwaga: żywa wersja języka, którą można spotkać w internecie oraz która jest określana przez BPFK, może się w pewnych aspektach różnić od opisu książek wydanych przez LLG na początku lat 90. Są to zmiany kosmetyczne, jednak ucząc się z wcześniejszych wersji książek warto o nich pamiętać.

Cechy lożbanu[1][edytuj]

  1. Polska wersja oficjalnej strony języka.
  • Lożban został zaprojektowany do wykorzystania przez ludzi w komunikacji z innymi, a w przyszłości być może także z komputerami.
  • Lożban został zaprojektowany by być neutralny kulturowo.
  • Lożban posiada sformalizowaną, jednoznaczną gramatykę, opartą na zasadach logiki.
  • Lożban posiada fonetyczną pisownię, oraz jednoznaczny rozkład dźwięków na słowa.
  • Lożban jest prosty w porównaniu do języków naturalnych; jest prosty do opanowania.
  • 1300 słów bazowych może być łatwo łączonych i tworzyć słowniki milionów słów.
  • Lożban jest regularny; od zasad języka nie ma wyjątków.
  • Lożban podejmuje wyzwanie usunięcia ograniczeń kreatywnego i przejrzystego rozumowania i komunikacji.
  • Lożban posiada różnorodność zastosowań, od twórczych do naukowych, od teoretycznych do praktycznych.

Zastosowania lożbanu[edytuj]

Jednym z początkowych założen języka jest sprawdzenie hipotezy Sapira-Whorfa.

Lożban został stworzony jako język komunikacji międzyludzkiej, nie jako język komputerowy. Z tego powodu jego docelowym zastosowaniem jest wykorzystanie go do prowadzenia rozmów, czytania, pisania i myślenia. Jako że lożban może byc przetwarzany przez komputery z dużo większą łatwością niż języki naturalne, oczekuje się także, że w przyszłości powstaną komputery będące w stanie porozumiewać się z jego pomocą.

Budowa zdań w lożbanie przypomina tą, stosowaną w systemach ekspertowych i sztucznej inteligencji, co sugeruje, że może stać się on potencjalnym narzędziem przy jej budowie.

Lingwiści zainteresowani są lożbanem jako językiem pośrednim w tłumaczeniach komputerowych języków naturalnych.

Inni ludzie interesują się lożbanem jako potencjalnym językiem międzynarodowym.

Przykładowy tekst w lożbanie[edytuj]

The Book, autorstwa H.P. Lovecrafta:

tu'a le cukta[edytuj]

ni'o lei se morji be mi cu kalsa mutce .i .u'e mutce co senpi le du'u mi ka'e sanji le jai ca nu lei se morji be mi cu cfari .iki'ubo zu'u so'iroiku mi terpa tu'a lei rigni jvinu be lei nanca poi tcena le purci .ibo ku'i zu'unai so'iroiku le cabna mokca cu simlu leka ce'u nalkansa je nenri lo stodi je mucti cimni .iji'a mi na sanji ledu'u ta'i makau mi benji dei .i va'o leza'i mi djuno ledu'u mi ja'a bacru keikei mi milxe pensi ledu'u da poi cizra je tu'ocu'o bo vlipa nu tsapensi ku'o se nitcu fi loi nu benji le dei selsku le zvati poi mi djica tu'a ke'a .i le sevzi po'e mi cu cfipu to'e klina .i mi simlu leka renvi lo se vlipa .i cumki fa leza'i cfarygau fa lo curve cizra purbanro pe ra'i le rirci se lifri po'e mi

ni'o le dei se lifri cu li'a se krasi tu'a le cukta .i mi morsi lenu mi zatfa'i ri kei pe ne'i le milxe gusni se diklo pe vi le xekri je ctile rirxe noi loi jaurbumru cu na'o jibni .i le se diklo cu mutce tolci'o .ije le galtu be fi lo'e drudi be'o kajna poi vasru le so'a fusra tercku cu tcena pa'o le kumfa noi canko claxu .i le za'u barda ke cukta kasystu cu vreta le loldi gi'e se vasru le rufsu lanka .i vi pa le go'i mi zatfa'i zo'e .i mi na cilre ledu'u makau cmene le cukta kei ri'a leza'i le so'umoi papri cu se claxu .iku'i cy. kalri gi'e curmi lenu mi viska le cizrytce

ni'o mi zgana le porsi no'u le liste be le'i se gasnu kujo'u le'i se casnu zi'e noi mi jijnu ledu'u ke'a to'e jai se curmi gi'e palci .i mi pu tcidu fi'o te cilre ti seci'o leka rigni joi tceci'i ce'u kei fi lei mipri ju'agri pe fi'e le cizra je tcetolci'o tadni be le mipryrai pe le munje kuku poi loi cukta be fi ke'a cu se prami mi .i le cutka cu ckiku .i ri gidva fi lei pagre .e lei pu'u binxo kei vu'o poi loi se lidjrmistiki cu pacna tu'a ke'a co'a le jai cfari pe fai tu'a loi remna zi'e noi curmi so'o se zifre .e so'o nu facki kei vu'o poi bancu le te cimde .e le lifri .e le marji vu'o poi slabu ma'a .i ti no'u le cukta cu te djuno fi no remna ze'a za'u na'acto gi'e ja'a mutce tolci'o .i le go'i cu ciska fu na'e bo lo minji .i la'a lo milxe fenki jdapre cu zbasu le lerfu ne tai la .unsyl.

ni'o mi morji le tai nu le tolci'o nanmu pu malzga gi'e cmami'a gi'e kucli sniti'i sepi'o le xance vau ca lenu mi lebna le cukta .i ny. na djica tu'a lo ve vecnu .ije bazuku po'o mi smadi ledu'u makau mukti .i ca'o lenu mi zdani klama fo le jarki je kalsa je jaurbumru dargu kei te simlu leka smaji jersi ce'u kei mi .i le ru'u mutce tolci'o je ralci dinju cu simlu le vifne ka palci kei taida'i lenu lo na'e pu krasi be loi palci cu suska ke kalri binxo .i simlu leza'i lei bitmu .e lei kordru ne loi mledi bliku kujoi loi mledi mudri zi'ene le kanlysimsa je sa'orkurfa canko noi malzga ge'u ca'a gunta gi'e zalvi mi .iku'i mi pu tcidu le cmalu po'o pagbu be lei pacli sinxa pu'o lenu ganlygau le cukta gi'e cliva

ni'o mi morji ledu'u va'o makau mi tcidu le cukta .i blabi flira gi'e nenri le zdaga'u kumfa noi mi pilno fi le cizra nu facki kei po'o .i le barda zdani pu mutce smaji .iri'abo mi jai cfari ba'o le mijycte .i mi ju'oru'e jinvi ledu'u mi pu cmima lo lanzu toku'i lei steci cu jai se zunti toi kei gi'e ju'o jinvi tu'a le so'o selfu .i mi na djuno ledu'u xokau moi nanca kei ri'a leza'i ba'oku mi djuno tu'a so'o temci .e so'o cimde gi'e jai se daspo je se galfi fai ro le se jinvi be mi kupe le si'o temci .i sepi'o le gusni be fi lei laktergu'i mi pu tcidu to mi morji le ru'i pu'u dirgo be lei lakse toi .ije se janbe ra'i lei darno janbe claga'udi'u .i mi pu jundi lei sance taida'i lenu mi terpa lonu mi tirna lo dicra tonga ra

ni'o caku lenu sraku gi'e savru vi le cankrdormere noi le galtu be fi le drata drudi pe vi le tcadu cu jvinu fi ke'a .i cfari ca lenu mi bacru le somoi pagbu be le tolci'o prosa .ije mi pu djuno fau lenu mi desku kei ledu'u makau smuni .i roda zo'u ganai da pagre lei pluta gi da jerna lo ctino gi'e ba na ka'e to'e kansa .i mi puba'o krixa .ije le cukta cu ca'a me ro le nalspaji be mi .i ca le nicte mi pagre lei pluta le cizra terkruca be loi temci bei loi jvinu .ije ca le cermurse mi zgana lei bitmu .e lei kajna va'o leka tcila kei poi mi na pu kakne

ni'o ji'a mi na ba'o ka'e zgana tai le purci .i le cabna cu se mixre co binxo loi purci kujoi loi balvi .ije ro slabu cu cizra co binxo va'o le cnino te jvinu .i mi senva cadzu va'o lei to'e slabu tarmi .i ro pluta poi mi pagre ke'a cu jai rinka lenu leni slabu to va'o le jarki munje poi mi pu bancu ke'a toi cu se jdika .i le se jimpe be mi cu se jimpe no na'ebo mi .ije mi smaji binxo mu'i lenu rivbi loinu jinvi ledu'u mi menlybilma .i lo'e gerku cu terpa mi ri'a leza'i ri ka'e ganse le ctino poi na ru'a zvati mi .iku'i mi tcidu ji'a .i le mipri tolmorji cutka .e le salrypapri cu jai te junri'a le cnino vlipa mi .i mi pagre lei vifne pluta le midju be le to'e se djuno munje

ni'o mi morji fi le nicte poi ca ke'a mi ciska le mu midjydunli cuktai le loldi loi fagri gi'e sanli le midju gi'e bacru le bardytce se cusku poi ke'a klama be fi la tartaris. co se bevri .i lei bitmu cu runme .ije mi bai le palci brife cu klama fo le ma'arfe'a poi curve leka grusi kei va'o le pe tai lo'e jesni ku to'e djuno galma'a poi cnita mi do'e za'u minli .ibazaku mulno maknu .ije baziku le gusni be fi lei tarci noi ke'a te zbasu le cizra je na'e terdi tartai cu co'e .i mo'ubo mi viska le crino foldi poi cnita mi .ije zgana le claga'udi'u pe le tcadu noi zbasu ke'a ta'i no se djuno ja se tcidu ja se senva vu'o pe mi .i ca'o lezu'o mi fulta klama le tcadu kei mi viska le barda je kurfa je rocki dinju pe vi le klina gi'e ganse lenu le palci ka terpa kei cu se cinmo mi .i mi cairki'a gi'e damba .ije ba'o lenu manku kei mi tu'ore'u zvati le zdaga'u kumfa gi'e kalsa capna le mu fagri cuktai poi capna le loldi .i le nicte cu na zmadu so'o le pu nicte leka cizra .iku'i go'i fi leka terpa kei mu'i leza'i mi djuno ledu'u mi ca jibni le bartu munje .iba'obo kajde mi lezu'o bacru .imu'ibo mi na djica lonu mi cu to'e jorne binxo le xadni be mi ku .e le terdi va'o loi to'e djuno zvati poi mi noroi ka'e cliva ke'a